Kategorije
Broj 15 Krik znanosti

Kako znamo sve što znamo

🕒 5 min

Ako ste ikada slušali nekakav znanstveni predmet, vjerojatno vam je poznat klasični početak uvodne lekcije o novoj temi. Tipično se ne bacate odmah na same koncepte, već krećete od anegdota koje okružuju njihovo otkriće. Ako želite učiti o općem zakonu gravitacije, prvo morate čuti priču o tome kako je jedna jabuka navodno odlučila proučiti tjeme Isaaca Newtona. Možda mislite da je ovo pomalo smiješno. Zašto predavanje iz fizike pretvoriti u sat povijesti? Pa, postoji razlog za ovaj trend, a nije popunjavanje rasporeda.

Ljudi nekad otkriju nove stvari pukom srećom ili slučajnošću. Nekad postavljamo pitanja samo da bismo ih postavili. Međutim, nekad nailazimo na velika otkrića u potrazi za odgovorom na postojeća pitanja. Legenda s Isaacom Newtonom malo je nategnuta, ali zato razmotrimo problem koji je Newtona doveo do njegove formulacije diferencijalnog računa. Trebao mu je način da opiše kretanje tijela čija se brzina mijenjala svakog trenutka, što mu postojeći matematički alati nisu omogućavali. Zatim razmotrite kako je Leibniz došao na istu ideju – više ga je zanimao čisto matematički problem, proučavanje tangenti i krivulja. Samo iz tih dvaju primjera dobivate dva različita pristupa istom matematičkom konceptu, a usput možete naučiti dosta i o njemu samom. Možete pronaći poveznice između priče i svojstava onoga o čemu zapravo učite, što je moćna mnemotehnika koju možete naširoko koristiti.

No, odakle početi? Postoji mnoštvo dobrih znanstveno-popularnih knjiga, mnoge od kojih nekako pokriju i povijest znanstvenih otkrića (sve od prepričavanja čitave povijesti znanosti do pozadine neke specifične revolucionarne ideje), bilo kao primarni, bilo kao sekundarni fokus. Evo, stoga, izbor nekih koje bi vam mogle pomoći da krenete istraživati tu temu. Neke su slavnije od drugih te većina teži fizici (za što je sasvim otvoreno kriva vaša autorica), ali bilo koja bi vam trebala bar malo koristiti ako joj pružite šansu.

The Discoverers, Daniel J. Boorstin

The Discoverers daleko je najstarija knjiga na ovom popisu, prvi put objavljena 1983. To je i pozitivna i negativna odlika – mnogi je i dalje navode kao jedan od najboljih resursa o povijesti znanosti, što je dobra naznaka njene kvalitete, no ponekad navodi zastarjele podatke. Također, prije svega daje povijesni prikaz, a ne znanstveni. Opisuje više od razvoja znanosti u posljednjih nekoliko stoljeća, doduše – više govori o tome kako su ljudi otkrivali da mogu, pa, otkrivati stvari. Ako ste spremni prihvatiti Boorstinove riječi sa zrnom soli (i iskoristiti činjenicu da možete provjeriti što god želite mnogo lakše nego što biste mogli u 80-ima), možda uz nju upoznate neka dosad nepoznata, a vrlo bitna otkrića te dobijete kontekst za ona koje ste već poznavali i, možda čak i najvažnije, utvrdite ideju da je važno saznati što je istina, a ne dokazati da ste u pravu.

The Scientists, John Gribbin

Već smo jednom na blogu spomenuli jednu drugu knjigu Johna Gribbina, a ova nije manje vrijedna preporuke. Za razliku od The Discoverers, The Scientists kreće od mnogo kasnije točke ljudske povijesti. Opisuje početke znanstvene revolucije tijekom renesanse i nastavlja kroz stoljeća koja su slijedila. Njen naslov odaje još jednu značajnu razliku – poseban se fokusira na likove povijesti znanosti, na same znanstvenike – koliko one poznatije, toliko one za koje možda nikada niste čuli (dosta nalik jednoj drugoj, starijoj knjizi koju biste isto mogli pročitati, ako vas zanima matematika, Men of Mathematics). Gribbin vas, međutim, neće sasvim poštedjeti koncepata. Svejedno, njegovi su tekstovi (često) vrlo čitljivi, neovisno o tome koliko su vam bliske teme o kojima priča.

The Age of Wonder, Richard Holmes

Ako vas je zainteresirala tematika uzbudljivo smionih ljudi odgovornih za velika znanstvena otkrića, The Age of Wonder Richarda Holmesa mogla bi vam se svidjeti. Područje interesa ove knjige još je uže od prethodne. Svoju pozornost usmjerava na kraj 18. stoljeća, početak razdoblja romantizma, koji je donio svojevrsnu drugu revoluciju u znanosti. Holmes također pokušava oslikati atmosferu tog vremena, to sveprisutno uzbuđenje oko otkrića i promjena. U stvarnosti vam primarno predstavlja kratke biografije o suvremenim znanstvenicima, zajedno sa svim njihovim osobinama i neobičnostima. No, da, ipak dobijete i širi kontekst, priču o utjecaju znanosti na tadašnju kulturu, što vam se možda i ne svidi. Sve u svemu, Holmes i Gribbin imali su bliske ciljeve, no ova knjiga postavlja jedan vrlo specifičan dio ljudske (*zapadnjačke) povijesti u središte pozornosti.

Kratka povijest gotovo svega, Bill Bryson

Stigli smo do knjige koja je dovoljno popularna da je odavno prevedena na hrvatski – Kratka povijest gotovo svega. Bill Bryson napisao je knjige o brojnim, mnogo manje opsežnim temama, ali u ovoj knjizi obećaje da će (ukratko) pokriti najveće postojeće teme – i ispunjava to obećanje. “Gotovo sve” u ovom se slučaju odnosi na putovanje od početaka svemira do prvih civilizacija. Možete očekivati ​​sažeti prikaz nastanka “svega”, što je zapravo zbirka anegdota iz više područja interesa (od fizike do antropologije). Stoga se, naravno, dotiče i toga kako smo naučili stvari koje znamo, ali još više toga koliko je to nevjerojatno malo u usporedbi sa svime što još tek trebamo saznati. Naposljetku, važno je naglasiti koliko duhovito i impresivno čitljivo Bryson piše, a da pritom ne izgubi na informativnosti i pamtljivosti. Ova je knjiga zato na svoj način odgovor udžbeničkoj književnosti – trudi se biti užitak, a ne samo izvor informacija.

Only the Longest Threads, Tasneem Zehra Husain

Only the Longest Threads drastično se razlikuje od svih ostalih knjiga na ovom popisu jer je zapravo fiktivna. Bavi se fizikom, točnije najvećim prekretnicama u fizici, ali ne izlaže pojmove niti sažima biografije velikih fizičara. Umjesto toga, predstavlja stajališta izmišljenih likova koji svjedoče velikim otkrićima uspored tome kako se događaju. Zbog toga je iznenađujuće široko dostupna – fizika u ovoj knjizi ne zahtijeva gotovo nikakvo postojeće znanje od čitatelja, a svejedno uspijeva dočarati koliko drukčije nečije razmišljanje treba biti da izazove revoluciju. I sama je knjiga sjajno napisana, s književnog gledišta. Više je od svega uspješno sastavljena priča, zbog čega je  jedna od rijetkih osvježavajućih knjiga o fizici koje možete pronaći.


Nadamo se da će vam se jedna (ili više) ovih knjiga pokazati korisnom ili zanimljivom. Je li vas neka osobito zainteresirala? Ako je tako, recite nam u komentarima. Naravno, također podijelite vlastite preporuke ako vam padaju na pamet.

Autor Laura Busak

Laura je studentica fizike s velikom ljubavi za sve povezano sa svemirom. Voli svirati i slušati glazbu, čitati, promišljati i općenito raditi što god joj padne na pamet, nerijetko do bar 2 ujutro.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.