Kategorije
Broj 21 Razumjeti znanost

Klinička istraživanja – Treći dio: Cjepiva u kliničkim istraživanjima

“Naša primarna misija je kritična za život. Naš cilj je vrlo jasan: apelirati na ogromne nejednakosti u zdravlju djece koje i dan danas postoje u svijetu. Život ili smrt mladog djeteta prečesto ovisi o tomu da li je ono rođeno u zemlji u kojoj su cjepiva dostupna.”

Nelson Mandela, prilikom obraćanja Vaccine Fund Board-u 2003 na sastanku u Johannesburgu

Posljednja tema u seriji o medicinskim istraživanjima i kliničkim studijama je povezana sa studijama koje proučavaju cjepiva, i koji bolji primjer dati nego objasniti cijeli proces na nedavnoj COVID-19 pandemiji. Poput drugih farmaceutskih proizvoda, studije na cjepivima se odvijaju u 3-4 faze (Faze I-III prije dolaska na tržište i Faza IV nakon što je cjepivo odobreno).

Nastavi čitati “Klinička istraživanja – Treći dio: Cjepiva u kliničkim istraživanjima”
Kategorije
Akademski život Broj 19 Doktorand Prezentiram Alumnija

Éva Bényei: “99% istraživačkog rada je neuspjeh, ali to je dio igre”

U ovomjesečnom izdanju donosimo vam intervju s alumnom Évom Bernadett Bényei, doktoricom medicine iz Mađarske i trenutnom doktorandicom na Sveučilištu u Cambridgeu. Éva je sudjelovala na S3++ 2013. i otad se pokazala jednom od najinspirativnijih ljudi koje će većina nas ikada imati priliku upoznati, kao i vrlo uspješnom znanstvenicom.

Nastavi čitati “Éva Bényei: “99% istraživačkog rada je neuspjeh, ali to je dio igre””
Kategorije
Broj 19 Znanost fikcije

Genijalni um: Za što je sve zaslužna kemija našeg mozga?

Dugo vremena sam razmišljala o čemu bih mogla pisati u svom prvom članku na ovom blogu. Kako me zanima sve što mi dođe u ruke i padne na um (kao i svakom ljubitelju znanosti ?), nije mi bilo jednostavno odlučiti se za samo jednu tematiku. No, tada sam se sjetila kako sam nedavno pogledala film koji me definitivno nije ostavio ravnodušnom, pa sam odlučila podijeliti ga s vama. „Genijalni um“ savršen je prikaz kako su znanost i svakodnevni život usko povezani, pa sam htjela detaljnije proučiti tematiku i znanstvenu pozadinu filma. Prije no što krenem s analizom ovog prekrasnog filma, upozorila bih vas kako će nadalje biti spoilera, pa ako bi prvo željeli odgledati film i tada se vratiti čitanju članka, pozivam vas da tako učinite.

Nastavi čitati “Genijalni um: Za što je sve zaslužna kemija našeg mozga?”
Kategorije
Broj 19 Razumjeti znanost

Friedreichova ataksija – “ne tako rijetka” bolest

Friedrichova ataksija (FA) je progresivna neurodegenerativna bolest koja pogađa 1 na svakih 50 000 ljudi diljem svijeta i zbog toga ju svrstavamo među rijetke bolesti. Glavni problem rijetkih bolesti je manji investicijski interes potencijalnih financijera istraživanja takvih bolesti, budući da zbog njihove rijetkosti nema puno profita iz prodaje lijekova ili dijagnostičkih alata. Otuda i naziv za lijekove za takve rijetke bolesti – „lijekovi siročad“. Međutim, nakon nedavnog porasta genske terapije, sve više privatnih investitora ulaže svoje novce u otkriće lijekova upravo za 1 od 50 000 ljudi. S obzirom na to, ne dajte da vas zavara naslov ovog članka, FA je i dalje rijetka bolest, no njena popularnost u krugu istraživačkih grupa i instituta raste posljednjih godina, ponajviše zbog rastućeg polja genske terapije.  

Nastavi čitati “Friedreichova ataksija – “ne tako rijetka” bolest”
Kategorije
Broj 19 Razumjeti znanost

Klinička istraživanja – Drugi dio: Klinička istraživanja

Što je kliničko istraživanje i kako (i zašto) funkcionira?

Kliničko istraživanje je studija na ljudima – dobrovoljcima, kako bi se pronašli odgovori na pitanja vezana za određenu terapiju/intervenciju.

  • je li terapija/intervencija sigurna?
  • da li terapija/intervencija funckionira?
  • funckionira li terapija/intervencija bolje od one koja je već dostupna (ukoliko takva terapija postoji)?
Nastavi čitati “Klinička istraživanja – Drugi dio: Klinička istraživanja”
Kategorije
Broj 19 Eksperimentalno

Blog rewind

Koautor: Mario Borna Mjertan

Pozdrav, dragi čitatelju S3 bloga! Interaktivni kviz se vratio! Kao što je bio slučaj s našim prvim kvizom (pročitaj ga ako već nisi), pitanja variraju: ovog puta naći ćeš teme od knjižvenosti do farmakologije. Još jednom, bez brige ako ne znaš neke od ovih pojmova – pokušaj svejedno odgovoriti.

Svako pitanje ima točno jedan ispravan odgovor. Kad odabereš odgovor, dobit ćeš rezultat i dodatno objašnjenje. Ispod svakog pitanja linkali smo na članak sa svojeg bloga koji ulazi u više detalja o predmetnoj temi. Zabavi se!

Nastavi čitati “Blog rewind”
Kategorije
Broj 18 Krik znanosti

Putovanje u nepoznato: Zašto se bavim znanošću (i kako je do toga došlo)?

Jeste li se ikad zapitali čime se točno znanstvenici bave? Zašto odluče postati znanstvenicima i kakve prepreke imaju na svojem putovanju? Ukratko, kako su došli do toga gdje su dana. Ova i mnoga druga pitanja se vrte po glavi bilo koje mlade osobe koja je zainteresirana goniti karijeru u znanosti. Česta je zabluda da znanstvenici funkcioniraju na potpuno različitoj razini od prosječne osobe te je divna spoznaja da čak i srednjoškolci imaju dosta toga zajedničkog sa znanstvenicima.

Nastavi čitati “Putovanje u nepoznato: Zašto se bavim znanošću (i kako je do toga došlo)?”
Kategorije
Broj 18 Razumjeti znanost

Klinička istraživanja – Prvi dio: Medicinska istraživanja

“Ne postoje neizlječive stvari, postoje samo stvari za koje čovjek još uvijek nije pronašao lijek.“

Bernard Baruch, 30. travanj 1954 (slobodan prijevod citata s engleskog jezika)

Što je medicinsko istraživanje?

Ponekad nazivano i eksperimentalnom medicinom, medicinsko (biomedicinsko) istraživanje se sastoji od različitih znanstvenih grana, od temeljnih do kliničkih primijenjenih znanosti. Razne znanstvene discipline su obično uključene: biologija, medicina, fizika, računalne znanosti, matematika, kemija i farmakologija. Generalna namjera medicinskih itraživanja je poboljšanje ljudskog zdravlja i opće dobrobiti.

Nastavi čitati “Klinička istraživanja – Prvi dio: Medicinska istraživanja”
Kategorije
Broj 18 Razumjeti znanost

Ultrazvuk, magnetsko polje i tumori mozga – fikcija ili potencijalna stvarnost?

Vjerujem da sa sigurnošću mogu reći da smo se svi mi koji smo u nekom trenu života bili prilijepljeni uz Uvod u anatomiju (ili možda još uvijek jesmo), našli zatečenima nekim inovativnim načinima liječenja prikazanim u navedenoj seriji. Jedan od meni najdražih je primjena ultrazvučnih valova za liječenje hipotalamusnog benignog tumora. Nakon te epizode, prokopala sam Internet u nadi da ću pronaći nešto više o toj metodi liječenja koja me oduševila. Je li takvo što zbilja moguće? Može li se zbilja koristiti kao neinvazivna terapija izraslina na mozgu, uključujući i tumora? Je li sigurno? Koristi li se možda već u klinici? Na moje veliko razočaranje, tada o ovoj metodi liječenja nisam pronašla apsolutno ništa. Nisam sigurna jesam li to samo ja nedovoljno široko istražila ili u tom trenu zaista nije postojalo publikacija o tome. Međutim, nedavno sam naletjela na vrlo zanimljiv članak o primjeni magnetskog uređaja koji se montira na glavu te postepeno i polako smanjuje tumor. Budući da me to odmah podsjetilo na spomenutu epizodu Uvoda u anatomiju, dala sam si drugu šansu i ponovno prokopala Internet, no ovoga puta s puno više sreće. Čini se da je puno toga napravljeno na ovu temu tijekom proteklih nekoliko godina.

Nastavi čitati “Ultrazvuk, magnetsko polje i tumori mozga – fikcija ili potencijalna stvarnost?”
Kategorije
Broj 18 Znanost fikcije

Dina: kako pijesak poprima oblik

“Dina” je moćna riječ, zbog čega čini sasvim prikladan naslov za knjigu Franka Herberta za kojom svijet trenutno ludi zbog njene dugo iščekivane nove filmske adaptacije. Dina je zapravo čitava franšiza smještena u politički, društveno i znanstveno dubokom svemiru, tisućama godina u budućnosti. Istoimena “Dina” planet je koji se također naziva Arrakis, sasvim prekriven pijeskom i nevjerojatno stranim bićima, a koji igra ključnu ulogu u svemiru Dine. Dapače, ondje se odvija većina radnje novog filma. Postoji nešto ne toliko strano, doduše, i vrlo intimno povezano s Dinom (planetom ili knjigom), a također fenomen koji možemo promatrati na Zemlji bez previše pomoći mašte. To nešto su Dinini očiti imenjaci – pješčane dine.

Nastavi čitati “Dina: kako pijesak poprima oblik”