Sir Roger Penrose jedno je od onih imena u znanosti na koje se nekad nailazi toliko često da se doima poput najobičnijeg pridjeva, pogotovo ako vam se interesti donekle preklapaju s njegovim. Penroseovo ime pojavljuje se u kozmologiji, kvantnoj mehanici, raznim granama matematike, a čak i u filozofiji i grafičkoj umjetnosti. Također je jedan od ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, zbog čega ste na njega mogli naići još češće nego inače. S obzirom da je netko vrijedan pamćenja, donosimo vam kratak pregled njegovih najbitnijih pothvata i doprinosa.
Autor: Laura Busak
Laura je studentica fizike s velikom ljubavi za sve povezano sa svemirom. Voli svirati i slušati glazbu, čitati, promišljati i općenito raditi što god joj padne na pamet, nerijetko do bar 2 ujutro.
Načelo znanosti, možda i njena definicija, jest sljedeće: provjera sveg znanja jest eksperiment. Eksperiment je jedina procjena znanstvene istine.
Richard Feynman, The Feynman Lectures on Physics
Quantum
“Onaj koji nije šokiran kvantnom teorijom je ne razumije.”
Niels Bohr (i, slično, drugi)
Svima je zabavno puhati mjehuriće od sapunice i igrati se s njima, ali jeste li znali da možete vidjeti vrlo zanimljive fizikalne pojave ako ih zagrijete? Možete gledati kako nastaju i nestaju malene ciklone. Pokušajte simulirati uragan na mjehuriću u svojoj kuhinji!
Teraformiranje Marsa
Vjerojatno ste čuli za teraformiranje, bilo u nekoj igrici, bilo u filmu, bilo na Twitter profilu Elona Muska. Čak i ako ne, skoro ste sigurno svjesni aktualnosti istraživanja i koloniziranja Marsa. Prilagođavanje čitava planeta našim potrebama zahtjevno je koliko i zvuči, ali postalo je temom ozbiljnih znanstvenih razgovora.
Dakle, bismo li mogli izvesti tako nešto? Ako da, kako?