Kategorije
Broj 7 Studiranje u inozemstvu

Upisi na američke fakultete

🕒 18 min

Razmišljate o studiranju u Zemlji slobodnih? Super, jer u ovom članku govorit ćemo o cijelom procesu upisa na američke fakultete i sveučilišta.

U ovom priručniku pisat ću iz svojih iskustava. Iz Hrvatske sam i kad sam bio maturant prijavio sam se na oko 15 američkih fakulteta (većinom među 20 najboljih u Americi). Primili su me Georgia Tech i Harvard University i sad sam student na Harvardu. Nemojte se obeshrabriti iz moje statistike jer sam puno griješio tijekom upisa i u ovom ću vam priručniku pokušati pomoći da izbjegnete te pogreške.

Fokusirat ću se na preddiplomske (“bachelor’s”) studije, a promatrat ćemo upise iz perspektive studenta koji je akademski usmjeren.

Zašto studirati u SAD-u?

SAD je jako ozbiljan u vezi obrazovanja. U većini poredaka najboljih sveučilišta, američka zauzimaju više od polovice 20 najboljih mjesta.

Većina najboljih američkih sveučilišta jako je angažirana primiti najbolje studente svijeta, tako da postoje dobre stipendije za odlične međunarodne studente. Ako ne možete financirati studiranje, to će vam otežati upise, ali dobra prijava može to nadoknaditi.

Američka sveučilišta jako su raznolika i Amerika ima najviše međunarodnih studenata na svijetu, pa se neće biti teško uklopiti nekome tko nije iz SAD-a.

Mnogi studenti koji diplomiraju na nekom od najboljih američkih sveučilišta zaposle se u jednom od tehnoloških divova ili rade na najsuvremenijim istraživanjima na prestižnim i dobro opremljenim sveučilištima.

Uvod

Svi američki fakulteti imaju generalno isti sustav upisa preko iste stranice. Postoje iznimke, no čak oni rade jako slične stvari na svojim stranicama. Ovaj priručnik bit će podijeljen na sljedeće dijelove:

Duži dijelovi podijeljeni su na pitanja radi čitljivosti.

Jako važan dio upisa jest pronalazak savjetnika. Zapravo, pronađite savjetnika čim pročitate ovaj članak. Uradite to čak i ako niste maturant. Ne morate trošiti novac na to jer možete pronaći besplatnog savjetnika kod EducationUSA (evo Facebook stranica EducationUSA Croatia). Savjetnik će osigurati da izbjegnete bilo kakve pogreške.

Važno je za upise imati tablicu u kojoj pratite potrebne stvari i rokove. Time ćete uštediti puno energije. Evo predloška koji možete koristiti.

Usput, koristit ću riječ “fakultet” i za “university” i “college”.

Standardizirani testovi

Koje testove moram pisati?

Testovi koje ćete najvjerojatnije pisati su ACT, SAT, SAT Subject Testovi, i TOEFL.

Većina fakulteta zahtijeva da pišete ili ACT ili SAT, a izbor ovisi o vašoj osobnoj preferenciji. Neki fakulteti ne zahtijevaju da ih pišete, ali kao pravilo bolje ih je pisati. U svakom slučaju, provjerite što zahtijeva svaki fakultet na vašoj listi i dodajte to u tablicu. Samo potražite “[ime fakulteta] testing requirements”. Fakulteti ne preferiraju ni ACT ni SAT.

Neki fakulteti ne zahtijevaju TOEFL (neki primaju Duolingo ili IELTS), ali vjerojatno ćete ga trebati pisati.

Kako mogu pisati test?

Testovi se održavaju na određene datume u godini. Trebat ćete pronaći test date koji vam paše i osigurati da će rezultati doći prije roka za prijave (pretražite “[ime testa] international test dates”). Rezultati dolaze par dana nakon TOEFL-a i ACT-a, a par tjedana nakon SAT-a i SAT Subject Testova. Održavaju se u testnim centrima, gdje ćete ih pisati na računalu (TOEFL i ACT) ili na papiru (SAT i SAT Subject Testovi).

Kako se boduju testovi?

TOEFL ima sustav bodovanja koji vam je vjerojatno poznat iz srednje: svaki zadatak ima svoj broj bodova, a pogreške znače da gubite bodove. Konačni rezultat je zbroj bodova koje ste dobili na testu.

SAT, SAT Subject Test-ovi i ACT imaju sustave bodovanja koji se baziraju na centilima (percentile na engleskom). To znači da nećete znati koliko ste zadataka pogriješili ili riješili točno, nego koliko vam je rezultat dobar u usporedbi s rezultatima drugih polaznika. Rezultat svakog testa odnosi se na specifičan centil (potražite “[ime testa] scoring chart”). Recimo da vam je rezultat iz ACT-a 33. Pogledat ćete u tablicu za rezultate ACT-a i vidjeti da to odgovara 93. centilu. To znači da vam je rezultat bolji ili jednak rezultatu 93% polaznika. Rezultat SAT-a od 1300 se odnosi na 88. centil, što znači da vam je rezultat bolji ili jednak rezultatu 88% polaznika.

Što je SAT?

SAT (prethodno Scholastic Aptitude Test, pa Scholastic Assessment Test, sad samo ta tri slova) jest test podijeljen na pet dijelova: Reading, Writing and Language, Math No Calculator, Math Calculator i izborni Essay. Ne uključujući Essay, traje 3 sata, a Essay dodaje 50 minuta na to. Test se piše u jednom sjedenju s kratkim pauzama između nekih dijelova. Ne možete prijeći na sljedeći dio ako neki riješite prijevremeno. Tijekom pauza možete pojesti nešto ili otići do zahoda.

Što je ACT?

ACT (prethodno American College Testing, sad isto samo ta tri slova) jest test podijeljen na pet dijelova: English, Math, Reading, Science i izborni Writing. Ne uključujući Writing, traje 2 sata i 55 minuta, a s Writingom traje 3 sata i 35 minuta. Isto kao s SAT-om, piše se u jednom sjedenju s kratkim pauzama između nekih dijelova. Ne možete prijeći na sljedeći dio ako neki riješite prijevremeno. Tijekom pauza možete pojesti nešto ili otići do zahoda.

Kako da biram između SAT-a i ACT-a?

Jako su slični, pa je najbolji način kako odlučiti između njih da za oba riješite probni test i vidite koji vam je draži.

Kako se rade probni testovi?

Prvo, pronađite jedan na internetu (ili u test prep knjizi) tako da potražite “[ime testa] practice tests”. Pripremite list za odgovore (ili isprintajte onaj koji dolazi s testom ili napravite svoj). Uklonite distrakcije i otvorite testni timer u pozadini (potražite na YouTube-u “[ime testa] timer”. Onda pišite test imajući timer na umu.

Što su SAT Subject Testovi?

SAT Subject Test-ovi se pišu slično SAT-u, samo što testiraju određene predmete, slično izbornim predmetima na maturi. Mnogi fakulteti zahtijevaju da pišete dva Subject Testa i ako je fakultet orijentiran na STEM, onda vjerojatno zahtijeva da je jedan od njih Math.

Postoji 21 SAT Subject Test, a najpopularniji su Math Level 2, Chemistry, Physics, US History, Math Level 1 i Literature.

Znam, zbunjujuće je, ali SAT i SAT Subject Testovi dvije su potpuno različite stvari koje se odvijaju na iste testne datume, što znači da ne možete pisati oboje na isti dan. Međutim, možete pisati do tri različita Subject Testa u jednom danu.

Što je TOEFL?

TOEFL (Test Of English as a Foreign Language) jest test podijeljen na Reading, Listening, Speaking i Writing. TOEFL iBT (internet Based Test), koji ćete najvjerojatnije pisati, piše se na računalu u testnom centru. Tijekom Speaking dijela govorite u mikrofon i odgovori vam se snimaju.

Kako da se pripremim za testove?

Evo učinkovite metode za pripremu za SAT, ACT i SAT Subject Testove:

  1. Uradite probni test. Ako naiđete na zadatak koji vam zadaje probleme, to naznačite pored broja zadatka na listu za odgovore.
  2. Analizirajte odgovore i izračunajte bodove. Primijetite gdje ste griješilli i gdje ste imali poteškoća ili tratili vrijeme. Zapišite ukratko gdje se to dogodilo i zašto.
  3. Proučite gradivo koje vam je bilo teško. Vježbajte to gradivo. Kada mislite da ste na dovoljnoj razini znanja, pročitajte ono što ste zapisali u koraku 2 i ponovite cijeli proces.

Ponavljajte ta tri koraka dok ne postignete zadovoljavajuć rezultat.

Pripremanje za TOEFL malo je kompliciranije jer on većinom testira vaše znanje engleskog jezika. Jedan dio gdje priprema može činiti veliku razliku jest Speaking. Upoznajte se s njime prije nego što budete pisali TOEFL.

Na koje rezultate da ciljam?

To ovisi o fakultetu. Potražite “[ime fakulteta] [ime testa] scores”. Tako ćete pronaći prosječni rezultat i 75. centil rezultata. 75. centil onaj je rezultat koji vas stavlja u 25% najboljih primljenih studenata. Kao međunarodni student, smatrajte prosječni rezultat minimalnim, a 75. centil traženim. Ali što više to bolje.

Prijave

Gdje da se prijavim?

Kao prvo, trebali biste napraviti početnu listu fakulteta na koje se želite prijaviti. U američkim upisima fakulteti se često dijele na reach (ili dream), match (ili target), i safety fakultete. Reach fakulteti jako su izbirljivi. Primjeri su Yale, Johns Hopkins ili Caltech. Match fakulteti manje su selektivni i vjerojatno bi vas primili ovisno o vašim postignućima. Safety fakulteti su oni koji će vas vrlo vjerojatno primiti. Generalno je dobro imati oko 4 fakulteta iz svake kategorije.

U američkom sustavu upisa ne postoje službeni “prioriteti” za fakultete, nego vas svaki fakultet primi ili odbije i svakom pojedinačno morate odgovoriti.

Neki fakulteti imaju jako niske troškove prijava ili nude tzv. fee waivere (besplatne prijave) i nije ih šteta dodati na listu ako imate vremena:

  • svaki Ivy League fakultet
  • Stanford
  • MIT
  • Duke
  • Johns Hopkins
  • Caltech

Ako imate vremena, samo će vas koštati oko $16 po fakultetu. Svi su jako izbirljivi, da, ali ako bacite trinaest kocaka od 20 strana (od kojih svaka ima vjerojatnost 5% da padne na dvadesetku), imat ćete 49% šanse da dobijete dvadesetku barem jedan put.

Vjerojatnosti je dobro imati na umu kada birate na koje ćete se fakultete prijaviti. Možete pronaći prosječne stope prihvaćanja nekog fakulteta tako da potražite “[ime fakulteta] acceptance rate” na internetu.

Kad napravite listu, dodajte sve fakultete u stupac tablice. Možete ih sortirati po važnosti ili izbirljivosti ako želite.

Kako mogu dobiti fee waiver?

Ukratko, neki fakulteti dopuštaju da se prijavite besplatno ako nemate novca platiti prijave. Evo kako funkcionira na Common Applicationu, i evo kako funkcionira na Coalition Applicationu (poslije ću više o tim stranicama). Vjerojatno vam je najbolje javiti se svakom fakultetu na listi, samo da budete sigurni.

Kada da se prijavim?

Ukratko: trebali biste početi početkom prvog polugodišta zadnje godine srednje škole.

Udugo:

Rokovi svakog dijela upisa ovise o planu prijave (college admissions plan ili CAP). CAP-ovi, ukratko, jesu različiti rokovi i uvjeti upisa: ima ranijih i kasnijih i više ili manje strogih.

CAP-ovi generalno spadaju u ove kategorije.

  • Regular Decision
  • Restrictive Early Action
  • (Non-restrictive) Early Action
  • Early Decision
  • Rolling Admission

Svaki ima drukčije uvjete i datume i vjerojatno ćete većinu upisa (ako ne sve) raditi kroz Regular Decision. Kao prvo, možete koristiti ovaj dijagram tijeka da odaberete koje ćete CAP-ove koristiti. Svi datumi koje spominjem u zadnjoj su godini srednje škole.

Prvo se zapitajte koliko imate vremena. Ako nemate vremena napisati i dobiti rezultate standardiziranih testova (potražite “[ime testa] test dates”) do 11. mjeseca, na sve ćete se prijaviti kroz Regular Decision. Granična točka za to generalno je negdje u 9. mjesecu, ali može biti drukčija ovisna o rokovima za prijave na testove.

Ako imate vremena, zapitajte se imate li fakultete koji znatno odstupaju od ostalih na listi i kod kojih biste najradije htjeli studirati.

Ako imate jedan takav fakultet, prijavite se na njega kroz ED ili REA, a na ostale RD.

Ako imate dva ili tri takva fakulteta, prijavite se na njih kroz (NR)EA i na ostale kroz RD.

Ako ih je više od tri ili nemate nijedan, prijavite se na sve kroz RD, da vam opcije ostanu otvorene.

Naravno, sve uzmite sa zrnom soli. Brojke koje sam dao nisu stroge, nego procjene, i neki fakulteti imaju drukčije uvjete što se tiče EA i ED. Popričajte sa savjetnikom u vezi toga.

Jeste li zapisali koji vam je plan? Ok, sad na značenja različitih CAP-ova. Ne brinite se o onima koji vam ne trebaju.

Testovi – kada biste se otprilike najkasnije trebali prijaviti na standardizirane testove
Prijave – kad su otprilike rokovi za prijave; vjerojatno biste trebali ostaviti barem mjesec dana da biste radili na njima
Rezultati – kad otprilike saznate je li vas fakultet primio ili odbio
Odluka – kad najkasnije morate odgovoriti fakultetima prihvaćate li ili odbijate ponudu
Binding (obvezujuće) – ako vas fakultet primi, morate kod njih studirati
Restrictive (ograničavajuće) – samo se možete na jedan fakultet prijaviti kroz taj CAP, i kroz ostale samo kroz RD

Regular Decision je standardni plan i većina će vam prijava vjerojatno ići kroz njega. RD znači da se morate prijaviti na testove otprilike u 10. mjesecu, poslati prijave prije nove godine (ili par dana nakon za neke fakultete), a rezulate dobivate većinom u 3. mjesecu. RD nije niti obvezujuć niti ograničavajuć – ako ne volite rokove i datume, onda možete sve prijave uraditi kroz RD.

Non-restrictive Early Action, koji se često naziva samo Early Action, sličan je Regular Decisionu, samo što se sve radi mjesec ili dva ranije, a rezultati dolaze u 12. mjesecu.

Restrictive Early Action i Early Decision su slični. Oboje su ograničavajući. REA nije obvezujuć i morate odgovoriti na odgovor prije 5. mjeseca, ali ED je obvezujuć, što znači da morate studirati na tom fakultetu ako vas prime.

Rolling Admission nisam spominjao zato što je crna ovca krugova prijava. Nema čvrste rokove i generalno traje oko pola godine, ili dok se ne popune sva mjesta. Rezultati dolaze nekoliko tjedana nakon što se prijavite. Rijetki fakulteti nude ovu opciju i vjerojatno ju nećete ni sresti u prijavama.

Imajte na umu da su ovo rokovi i uvjeti kojih se fakulteti najčešće drže, ali neki fakulteti imaju drukčije. Preporučujem da napravite Excel tablicu svih fakulteta na svojoj listi i ispišete sve CAP-ove i relevantne datume i uvjete.

Kako da se prijavim na fakultete?

Većinu prijava radit ćete preko jedne od dviju platformi – Coalition Application ili Common Application. Skoro su iste i izbor većinom ovisi o osobnim preferencijama.

Coalition Application je noviji i više je usmjeren na fakultete koji imaju dobre stipendijske programe. Također ima mogućnost dodavanja dokumenata za lakšu organizaciju i mogućnost da ljudi poput vaših roditelja, profesora ili mentora sudjeluju u stvaranju vaših prijava.

Common Application je stariji i više ga fakulteta prima. Ima više opcija za osobni esej od Coalition Application. Osim tih razlika, platforme su skoro identične.

Dio prijave koji je isti za svaki fakultet je Common App (ako koristite Common Application) ili Profile (ako koristite Coalition Application). Sadržava:

  • osobne podatke, uključujući adresu, nacionalnost i, ako želite, rasu i religiju
  • obiteljske podatke, uključujući bračni status roditelja, njihove poslove i razine obrazovanja
  • obrazovne podatke, uključujući u koje ste škole išli, koje predmete imate i koje ste nagrade dobili
  • informacije o testovima, gdje ispunjujete testne datume i rezultate
  • hobije i aktivnosti, gdje možete izlistati što ste radili izvan škole, koliko često i koliko sati tjedno
  • osobni esej, gdje morate pisati na jednu od 6 (Common Application) ili 4 (Coalition Application) tema; možete i pisati esej na slobodnu temu

Svaki fakultet uz zajednički dio prijave zahtijeva pojedinačni. Tu pitaju u kojem se CAP-u prijavljujete, želite li živjeti na kampusu, koji smjer želite upisati (ako ijedan) i hoćete li se prijavljivati za stipendiju. Često pitaju dodatna pitanja o vašim hobijima i aktivnostima, kako ste čuli o fakultetu i želite li imati intervju. Uz pojedinačni dio mogu zahtijevati dodani esej specifično za njih, gdje neki fakulteti ponude više tema, a neki daju određenu, najčešće “Why us?”

Common i Coalition Application oboje imaju priručnike za ispunjavanje, tako da preporučujem da ih pratite.

Kako izgledaju pisma preporuke?

Većina fakulteta zahtijevat će tri pisma preporuke: jedno od profesora iz znanstvenih predmeta ili matematike, jedno od profesora društvenih znanosti i jedno od tzv. school counselora (školskog savjetnika). Neki fakulteti dopuštaju da druge osobe, poput vršnjaka, pišu pisma.

Ako school counselor ne postoji u obrazovnom sustavu vaše države, evo što kažu ljudi iz Common Application: “If there is no Counselor at your school, you may list your principal or other school official, international or domestic, who has overseen your academic progress.”

Pisma ukratko govore zašto ste baš vi dobar odabir za fakultet. Moraju biti na engleskom jeziku i vjerojatno neće biti potrebni službeni prevoditelji za njih. Pisma se šalju preko referral sustava gdje upišete email adresu osobe koja piše pismo, pa njima sustav automatski pošalje upute (na engleskom). Profesori dobiju svoj poseban račun, a school counselor ima dodatni zadatak ispunjavanja School Reporta koji sadrži razne informacije o vama i vašoj školi.

Preporučujem da profesorima proslijedite priručnike o pisanju učinkovitog pisma preporuke.

Kako se šalju svjedodžbe?

Potrebno je poslati transcript (prijepis), tj. svjedodžbe prvih triju razreda srednje škole. Moraju biti i na engleskom i na izvornom jeziku. Možete koristiti ovaj predložak da biste napravili englesku verziju (koja, kao ni pisma preporuke, ne zahtijeva službeni prijevod). Morat ćete kombinirati sve u jedan PDF i dati school counseloru, koji će ga uploadati u istom sustavu kao i pismo preporuke i School Report.

Mogu li dodati portfolio?

Neki fakulteti pružaju priliku da uz prijavu priložite umjetnički, znanstveni ili inženjerski portfolio kroz portal za prijavu, gdje dokumentirate značajne nastupe ili projekte. Portfoliji se rade preko stranice SlideRoom, a za registraciju dobijete link na svojoj odabranoj platformi.

Stipendije

Koliko košta studiranje u SAD-u?

Pa, teško je na to odgovoriti, jer ovisi o toliko faktora. Ako dobijete dobru stipendiju, troškovi vam mogu biti u rasponu od par tisuća dolara godišnje do $0. Mnogi top 20 fakulteti nude jako dobre stipendije, koji vam mogu jako umanjiti troškove.

Kako da se prijavim za stipendije?

Većina stipendija za koje ćete se prijavljivati vjerojatno će biti one koje daje direktno fakultet na koji se prijavljujete. Postoje i stipendije koje ne daju sami fakulteti i za većinu morate napisati esej da se prijavite (potražite “international student scholarships”).

Fakulteti se mogu podijeliti na:

  • Need-aware fakultete, koji, kad odlučuju hoće li vam prijavu prihvatiti ili ne, imaju na umu koliko će vam novca biti potrebno u fakultetskoj stipendiji
  • Need-blind fakultete, koji “slijepo” gledaju vašu prijavu, ne uzimajući u obzir vašu financijsku situaciju

Fakultetske stipendije se mogu podijeliti na:

  • Need-based, koje se dodjeljuju ovisno o potrebi studenta (koje se još zovu financial aid)
  • Merit-based, koje se dodjeljuju na temelju postignuća

Ovisno o fakultetu, možete imati obje vrste stipendije, samo jednu ili nijednu. Većina najboljih fakulteta nudi samo financial aid.

Prijave za financial aid rade se većinom u mjesecu nakon slanja prijava za fakultete, ali svaki fakultet ima posebne rokove, pa dodajte taj stupac u tablicu. Većinu prijava za financial aid raditi ćete preko CSS Profilea. Neki rijetki fakulteti ne rade te prijave preko CSS Profilea, već imaju svoje, jako slične portale za prijave. Preporučujem da to naznačite u Excel tablici.

Što je CSS Profile?

CSS Profile je jako dug (oko 12 stranica) i trebat će vam par dana da ga ispunite. Preporučujem da na njemu počnete raditi barem par tjedana prije prvog roka za stipendije, ali što prije to bolje. Rekao bih što sve obuhvaća, ali najbolje ćete saznati tako da se registrirate na stranici i da ga počnete ispunjavati. Ukratko, ispunjavate hrpu informacija o financijama sebe i svoje obitelji. Isto kao s prijavama za fakultete, postoji zajednički i pojedinačni dio, ali u pojedinačnom dijelu fakulteti većinom pitaju tek nekoliko kratkih pitanja. Većina stvari koje ispunjavate su procjene, a ne točni iznosi.

Kako da pošaljem dokumente?

Kada ispunite CSS Profile, nakon par sati dobit ćete pristup IDOC-u (ili Institutional Documentation Serviceu). Tamo morate prenijeti Potvrde o visini dohotka i primitka (tako se zovu u Hrvatskoj) koje možete izvaditi u poreznoj upravi. Potvrde morate izvaditi za sebe i za svoje roditelje. Trebat će nekoliko dana da se obradi dokument, a neki fakulteti mogu zahtijevati specifične dodatne dokumente nakon toga. Potvrde moraju biti za godinu prije prijavljivanja – znači, ako ste maturanti u 2020./2021., onda trebate priložiti potvrde za 2019. Morat ćete službeno prevesti dokumente na engleski i onda za svaku osobu staviti original i prijevod u jedan PDF.

Intervjui

Većina izbirljivih fakulteta ima tzv. evaluative (procjenjivačke) intervjue, što znači da vam neće testirati znanje, nego pokušati bolje predočiti kakav ćete biti student. Pitaju o vašim interesima, motivacijama i zašto ste se prijavili na njihov fakultet.

Intervjui se većinom odvijaju u 1. i 2. mjesecu (za RD, a za većinu ostalih u 11. i 12.).

Ako vas nema tko intervjuirati uživo (što će vjerojatno biti slučaj za većinu malih država), intervju će vam biti virtualan, preko Zooma, Skypea ili Google Hangoutsa. Pripremite se za intervju.

Rezultati

Dobit ćete većinu rezultata kroz tzv. admissions portale specifičnih fakulteta. To su stranice gdje možete pratiti napredak upisa ili potrebne dokumente te vidjeti rezultate kad dođu.

Mogući rezultati su: prihvaćanje, odbijanje, i stavljanje na waitlistu (listu čekanja). Kad ste na listi čekanja, možete ili ostati na njoj ili je napustiti. Ako ostanete, to znači da možete biti primljeni ako netko odbije ponudu pa se oslobodi mjesto (ali šanse za to su poprilično niske).

Nakon što dobijete rezultate, morate odgovoriti svakom fakultetu koji vas je prihvatio ili stavio na listu čekanja tako da im ili prihvatite ili odbijete ponudu.

Troškovi

Troškovi ovise o testovima koje pišete, fakultetima na koje se prijavljujete, kao i vašoj lokaciji.

SAT košta oko $100 ili $116 s esejem.

ACT košta $150 ili $166.50 s Writing.

TOEFL košta oko $260.

Prijave koštaju oko $70 po fakultetu, tako da je najbolje pokušati dobiti fee waiver ako možete, da to smanjite na $0.

Portfoliji koštaju oko $10 po fakultetu (ali samo rijetki fakulteti imaju tu opciju).

CSS Profile košta $25, plus $16 po fakultetu.

Ako želite grubu procjenu troškova (ako se kvalificirate za fee waiver), onda je to otprilike $600, plus $16 po fakultetu.

Što sad?

Čestitam što ste pročitali cijeli priručnik. Evo dobrih resursa za dalje:

Sretno!

Jesam li nešto zaboravio? Imate li drukčija iskustva? Imate li pitanja? Slobodno ostavite komentar ili mi pošaljite email.

Autor Nikola Jurković

Nikola je entuzijast futurizma, "making"-a i filozofije. Provodi većinu vremena razmišljajući ili čitajući, i stravstven je u vezi popularizacije kritičkog razmišljanja i znanosti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.